Emocije – bi li nam bilo lakše bez njih?

Piše: Alen Marot, psiholog

Bez straha, zabrinutosti, bijesa?

Bismo li bolje odlučivali „hladne glave“ – analitički, po principu pluseva i minuseva, racionalno, gotovo matematički?

Možda, ali istina je da bi nam bez emocija zapravo bilo – svejedno. Oni kojima je teško i koji osjećaju izrazito snažne emocije vjerojatno bi brzo izabrali tu opciju kada bi bila dostupna. I mnogi je i biraju – kroz droge, lijekove, alkohol…

Zašto uopće imamo emocije?

Emocije su psihički procesi koji nam govore kakav je naš odnos prema stvarima, pojavama i ljudima oko nas.

Jesu li nam neki događaji nebitni, je li nam neka osoba privlačna ili nam je neka situacija odbojna – upravo nam emocije šalju tu poruku.

Prema tome razlikujemo ugodne i neugodne emocije.

Iako ih volimo nazivati pozitivnima ili negativnima, one to zapravo nisu. „Pozitivne“ su jer nam daju korisnu informaciju, a „negativne“ kada nam otežavaju funkcioniranje.

Što nam govore neugodne emocije?

Ako u prisutnosti nečega ili nekoga, ili čak samo na pomisao, osjetimo neugodu (strah, gađenje, ljutnju…), naš mozak vjerojatno prepoznaje slično iskustvo iz prošlosti – vlastito ili tuđe.

Poruka glasi: to izbjegavaj.

Zato nas neugodne emocije često guraju u bijeg, a nagrada za to je osjećaj olakšanja jer emocija nestaje.

A ugodne emocije?

Sreća, ljubav, radoznalost – ukazuju nam na prisutnost nečega što može zadovoljiti naše potrebe i donijeti ugodu. Zato nas potiču da se približimo ljudima i mjestima koje volimo i da se teško odvajamo od njih – čak i na samu pomisao.

Emocije kao informacija, ne zapovijed

Emocije su korisne jer nam daju informaciju – što nam je dobro, a što loše – i energiju da se približimo, maknemo ili ponekad čak napadnemo.

Ali ključ je u tome da ih shvatimo kao informaciju, a ne zapovijed.

Naše ponašanje ne bi smjelo biti potpuno pod njihovom kontrolom. Dobro je uključiti i analitički dio mozga, koji bolje procjenjuje što je dugoročno dobro za nas.

Kratkoročno vs. dugoročno

Emocije nas guraju prema kratkoročnoj ugodi i izbjegavanju neugode.

Razum nam pomaže da izdržimo trenutnu teškoću i postignemo dugoročne ciljeve.

• Otići na trening iako bismo radije na kauč.

• Izdržati malo gladi radi zdravlja.

• Otići na novi posao ili preseliti se iako je neugodno – jer dugoročno donosi važno i vrijedno kao što je sigurnost ili zdravlje mojoj djeci.

Najvrjednije stvari u životu dolaze upravo kroz ustrajnost unatoč teškim emocijama.

Kako živjeti s emocijama?

Dobro je osluškivati emocije i razumjeti njihovu poruku. Ali jednako je važno sjetiti se da one često:

• pretjeruju,

• reagiraju na sličnosti, a ne na stvarne prijetnje,

• i ponekad se odnose na stvari koje postoje samo u našoj mašti.

Zato nas mogu zavesti, ali ako ih svjesno prihvatimo i uključimo razum, one nam postaju saveznici.

Zaključak

Emocije su moćni vodiči, ali kratkovidni. Usmjeravaju nas prema brzom olakšanju, dok razum vidi dalje i šire.

Balans između njih daje nam najbolju šansu da ostvarimo ono što nam je doista važno.

O tome kako prihvatiti emocije i ne dopustiti im da nas obuzmu – u nekom sljedećem blogu ili na našem online susretu!